Fiskalizacija 2.0: obavezan eRačun u B2B

Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) odnosi se na razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih koji su izdani od 1. 1. 2026. i nadalje.

Za eRačune koji su izdani prije 1. 1. 2026. se ne primjenjuje fiskalizacija – svi računi koji imaju datum 31. 12. 2025. i ranije ne podliježu procesu fiskalizacije eRačuna.

Fiskalizacija 1.0 je fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji, odnosno postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju podaci iz računa.

Uz Fiskalizaciju 1.0 veže se pojam B2C – izdavanje računa prema građanima (krajnjim potrošačima) neovisno o načinu plaćanja (novčanice, kartice, transakcijski račun i ostalo).

Prilikom izdavanja računa izdvaja se set podataka iz računa i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi. Porezna uprava određuje JIR (jedinstveni identifikator računa) te naplatni uređaj nastavlja sa izdavanjem računa koji sadrži JIR, ZKI (zaštitni kod izdavatelja računa) te QR kod pomoću kojega građanin može provjeriti je li račun prijavljen Poreznoj upravi.

Fiskalizacija 2.0 predstavlja fiskalizaciju eRačuna, odnosno fiskalizaciju primljenih i izdanih računa između poslovnih subjekata (B2B) ili poslovnih subjekata i tijela državne uprave i javnih naručitelja (B2G).

Izdavatelj izdaje eRačun primatelju korištenjem programskog rješenja koje izdvaja set podataka iz eRačuna i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi. Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna čime je omogućena unakrsna provjera podataka.

Obveznici Fiskalizacije 1.0 su:

• obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
• obveznici poreza na dobit.

Obveznici Fiskalizacije 2.0 su izdavatelji i primatelji eRačuna, odnosno:

• porezni obveznici (upisani u registar PDV-a, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit) sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj
• tijela državne uprave, JLP(R)S te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) stupa na snagu 1. 9. 2025. uz iznimke odredbi koje stupaju na snagu 1. 1. 2026. odnosno 1. 1. 2027.

Porezni obveznici kao obveznici izdavanja i primanja eRačuna prema Zakonu o fiskalizaiciji (NN 89/25) moraju izvršiti određene pripremne radnje i prilagodbe u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona (1.9.2025.) kako bi bili spremni za 1.1.2026.

Kako se pripremiti?

1. Potrebno je odabrati informacijskog posrednika

• omogućuje slanje i primanje eRačuna prema drugim poslovnim subjektima
• popis ovlaštenih informacijskih posrednika bit će dostupan na portalu Porezne uprave (popunjavati će se nakon 1.9. 2025. kako će informacijski posrednici dobivati potvrde o sukladnosti)

2.  Odabranom informacijskom posredniku je potrebno dati ovlaštenje u FiskAplikaciji

• putem FiskAplikacije potrebno je potvrditi da ugovoreni informacijski posrednik može u ime poreznog obveznika zaprimati eRačune te dodijeliti ovlaštenje onome tko će odrađivati fiskalizaciju

3.  Do 31. prosinca 2025. primatelji eRačuna moraju dostaviti i potvrditi svoju adresu za pronalaženje krajnje adrese za zaprimanje eRačuna putem Adresara metapodatkovnih servisa (AMS). Dostava podataka u AMS može se napraviti na dva načina:

• samostalno, ako porezni obveznik ima vlastiti metapodatkovni servis, ili
• preko pružatelja usluge metapodatkovnog sevisa, koji će podatke dostaviti u AMS umjesto poreznog obveznika

4.  Potrebno je povezati sve idente u Pantheonu sa Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske, 2025.

• obveznici primjene Zakona o fiskalizaciji bit će dužni podatak o stavci robe i usluge u eRačunu povezati s ispravnom klasifikacijskom oznakom i iskazati je u eRačunu šesteroznamenkastom brojčanom oznakom
• za potrebe Zakona o fiskalizaciji koristi se važeći statistički standard Klasifikacija proizvoda po djelatnostima – KPD
• pretraživanje KPD 2025. je dostupno putem KLASUS aplikacije na stranicama Državnog zavoda za statistiku
• za pomoć u primjeni klasifikacije dostupna je email adresa KPD@dzs.hr

Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 uvedeni su i novi pojmovi čije značenje dovodimo u nastavku (napomena: svi novi pojmovi su navedeni u Zakonu o fiskalizaciji, čl.2 (NN 89/25), a ovdje navodimo samo najvažnije):

1.  Adresar metapodatkovnih servisa (AMS) je adresar kojim upravlja Ministarstvo financija, Porezna uprava u kojem su sadržani identifikatori i pripadajući metapodatkovni servisi poreznih obveznika, a kojim se omogućava dostupnost podatka o adresi primatelja eRačuna. Ako u AMS-u nema  navedene adrese primatelja eRačuna, isti se neće moći isporučiti kao eRačun.
2. Aplikacija za fiskalizaciju i eIzvještavanje (FiskAplikacija) je aplikacija Porezne uprave kojom se obveznicima primjene Zakona o fiskalizaciji (NN 89/25) omogućuje pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju, uvid u statuse računa, uvid u informativno ispunjenu prijavu PDV-a za određeno razdoblje oporezivanja te unos podataka za potrebe fiskalizacije i eIzvještavanja. Pristup ovoj aplikaciji i upravljanje ovlaštenjima omogućeno je putem NIAS-a i sustava eOvlaštenja
3. eIzvještavanje je postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju podaci o određenim isporukama u skladu s odredbama ovoga Zakona te podaci o odbijanju i naplati eRačuna
4. eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu
5. fiskalizacija eRačuna je postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju propisani podaci iz eRačuna, a koji obuhvaća fiskalizaciju izdavanja i zaprimanja eRačuna
6. fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji odnosno fiskalizacija računa je postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju podaci iz računa te provedba ostalih mjera koje provode obveznici fiskalizacije računa, kako bi se omogućio učinkovit nadzor ostvarenog prometa u krajnjoj potrošnji (Fiskalizacija 1.0)
7. identifikator poreznog obveznika u razmjeni eRačuna je OIB ili bilo koji identifikator u skladu s EU normom
8. informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna te pratećih isprava drugima i fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa drugima. Popis informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti Porezna uprava objavljuje na Javnom portalu.
9. izdavatelj eRačuna je porezni obveznik koji ima obvezu izdavanja eRačuna te obvezu fiskalizacije eRačuna
10. Javni portal Porezne uprave je portal na kojem Porezna uprava omogućava javnu dostupnost podataka za potrebe provedbe ovoga Zakona, i to: Listu identifikatora poreznih obveznika, Popis informacijskih posrednika te statističke izvještaje o podacima iz fiskalizacije
11. Lista identifikatora poreznih obveznika je lista kojoj se pristupa putem poveznice na Javnom portalu Porezne uprave, a sadrži podatke o primateljima eRačuna dostavljene web-servisom putem metapodatkovnog servisa kako bi obveznici mogli razmijeniti eRačun
12. Metapodatkovni servis (MPS) je mrežna komponenta informacijskog posrednika koja omogućava objavu identifikatora poreznih obveznika primatelja eRačuna u AMS, pruža podatak o krajnjoj adresi primatelja eRačuna i podatak o poreznom obvezniku prema Listi identifikatora poreznih obveznika
13. obveznik fiskalizacije računa je:

    a) obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te

    b) obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit

14.  primatelj eRačuna je:

    a) porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu i upisan u registar obveznika PDV-a

    b) obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit, koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu

    c) tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a

    koji ima obvezu zaprimanja eRačuna te provedbu fiskalizacije eRačuna

15. pristupna točka je porezni obveznik ili informacijski posrednik koji ispunjava sve tehničke uvjete za razmjenu eRačuna i/ili fiskalizaciju eRačuna i/ili eIzvještavanje i/ili uslugu MPS-a
16. promet u krajnjoj potrošnji je izdavanje računa od strane obveznika fiskalizacije računa prema građanima odnosno potrošačima, neovisno o načinu naplate (Fiskalizacija 1.0)
17. računom se smatra račun izdan u krajnjoj potrošnji (Fiskalizacija 1.0)
18. razmjena eRačuna obuhvaća izdavanje eRačuna i zaprimanje eRačuna
19. Statistička klasifikacija jest organizirani skup određenih, iscrpnih i međusobno isključivih kategorija koje se pridružuju specifičnoj varijabli snimljenoj u nekome statističkom istraživanju ili administrativnoj bazi. Koristi se za prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka. U eRačunu i fiskalizacijskom setu podataka koristi se važeći statistički standard Klasifikacija proizvoda po djelatnostima – KPD
20. status eRačuna je podatak kojim će se izdavatelju eRačuna omogućiti uvid u to je li račun zaprimljen i/ili odbijen od primatelja eRačuna i primatelju eRačuna uvid u to je li izdavatelj eRačuna iskazao podatak o naplati
21. tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj

Uz svaki eRačun potrebno je dodijeliti oznaku određenog poslovnog procesa (Px). U nastavku donosimo popis poslovnih procesa izdanih od strane Porezne uprave.

1. Oznaka P1:  Izdavanje računa za isporuke roba i usluga prema narudžbenicama na temelju ugovora

U ovom procesu Kupac i Prodavatelj zaključuju formalni ugovor u kojem su navedeni uvjeti pod kojima će roba i usluge biti isporučeni i plaćeni. Kupac naručuje robu i usluge navodeći specifikacije roba i usluga, količine te mjesto i vrijeme isporuke. Prodavatelj isporučuje naručenu robu i usluge Primatelju kako je specificirano u narudžbi. Za tu isporuku Prodavatelj izdaje račun Kupcu, kupac plaća primatelju plaćanja. Isporuka može uključivati preuzimanje i slanje natrag povratne ambalaže iz prethodnih isporuka te za koju je Kupac ranije obavio, a Prodavatelj primio uplatu (depozit). Ovisno o ugovoru između Prodavatelja i Kupca, taj depozit će se možda morati platiti natrag Kupcu, koristeći račun da bi se obračunao takav povrat. Račun zbog toga može sadržavati stavke s negativnim iznosom. Umjesto toga, mogu se koristiti i odobrenja.

2. Oznaka P2:  Periodično izdavanje računa za isporuke roba i usluga na temelju ugovora

Izdavanje računa se odvija prema unaprijed dogovorenom rasporedu (npr. mjesečno, kvartalno), tijekom trajanja ugovora prema vremenskom okviru bez obzira na konkretne isporuke ili stvarnu količinu potrošnje. U ovom procesu ugovor izravno aktivira isporuku i ne postoji potreba za narudžbenicom. Ovaj scenarij je uobičajen u isporuci komunalnih usluga, ali i u isporuci npr. usluga dostave hrane uredima, školama i bolnicama. Ugovorom se dogovara iznos koji se plaća na temelju vremenskog intervala, neovisno o stvarnim isporukama.

3. Oznaka P3: Izdavanje računa za isporuku prema samostalnoj narudžbenici

U ovom procesu ne postoji odvojeni ugovor. Narudžbe se obavljaju putem telefona, interneta ili nekim drugim kanalima, a svaka isporuka rezultira izdavanjem računa. Narudžbenica u ovom procesu funkcionira kao jednostavan ugovorni dokument koji aktivira isporuku. Svaka isporuka rezultira računom. Narudžbenica može biti potvrđena od strane Prodavatelja.

4. Oznaka P4: Plaćanje unaprijed (avansno plaćanje)

Kupac naručuje robu i usluge. Plaćanje predujma je obavljeno unaprijed. Svaka isporuka rezultira računom i račun se može odnositi samo na jednu isporuku i na jednu narudžbenicu. Prodavatelj po izdavanju računa za obavljenu isporuku, stornirati će račune za predujam.

5. Oznaka P5: Plaćanje na licu mjesta

Kupac naručuje robe i usluge bez prethodne narudžbenice ili ugovora (npr. naručivanje putem telefona, interneta ili nekim drugim kanalom). Plaćanje se vrši odmah, obično putem kartice ili gotovine, a račun se može izdati odmah ili naknadno, ovisno o uvjetima isporuke. Potrebno je imati poslovne kontrole u administraciji obje poslovne strane s obzirom na nepostojanje pisane narudžbenice. Fakturiranje se može izvršiti prije, poslije ili istovremeno kad i isporuka. Račun se odnosi na broj računa ili kartice korištene za plaćanje i navodi iznos plaćen unaprijed.

6. Oznaka P6: Plaćanje prije isporuke na temelju narudžbenice

Plaćanje se obavlja prije nego što je isporuka izvršena, temeljem specifične narudžbe koju je postavio Kupac. Narudžbenica je razmijenjena između Kupca i Prodavatelja, ali dogovoreno je da će se 2 plaćanje izvršiti prije isporuke. Klijent plaća unaprijed na temelju specifične narudžbe koju je postavio. Iako narudžba može biti specifična za određenu isporuku, plaćanje se obavlja prije nego što se isporuka izvrši.

7. Oznaka P7: Izdavanje računa s referencama na otpremnicu

Nakon zaprimanja narudžbenice Prodavatelj šalje otpremnicu prije isporuke. Otpremnica može biti poslana prije ili zajedno s isporukom. U računu se navodi referenca na relevantnu otpremnicu. Sadržaj računa treba odražavati sadržaj otpremnice na koju se odnosi.

8. Oznaka P8: Izdavanje računa s referencama na otpremnicu i primku

Izdaje se račun koji je vezan uz određene dokumente poput otpremnice (koja potvrđuje isporuku) i primke (koja potvrđuje prijem robe ili usluge). Račun se izdaje s referencom na ove dokumente, što omogućuje jasnu povezanost između isporuke, prijema i izdavanja računa. Nakon isporuke, a prije izdavanja računa, Prodavatelj čeka na primku od Primatelja koja potvrđuje prijem robe ili usluga, uključujući informacije o eventualnim problemima s isporukom. Prodavatelj temelji račun na informacijama sadržanim u primci.

9. Oznaka P9 Odobrenja ili računi s negativnim iznosima, izdani zbog raznih razloga, uključujući i povrat prazne ambalaže

Negativan račun smanjuje iznos obično zbog povrata robe, popusta ili greške u prethodnom računu. “Odobrenje” se odnosi na proces potvrde ili prihvaćanja transakcije prije izdavanja računa. U slučaju nadoknade materijala za pakiranje ili povrata, ukupan iznos može biti negativan. U tom slučaju umjesto računa može se poslati odobrenje s pozitivnim ukupnim iznosom. Prodavatelj će nadoknaditi Kupcu bilo pomoću negativnog računa ili pomoću odobrenja. Račun ili odobrenje može se odnositi samo na jednu isporuku, jednu narudžbu, jedan ugovor ili jedan prethodni račun. Prodavatelj može na temelju komercijalnog ugovora nadoknadu primijeniti kvartalno ili godišnje i u tom slučaju se također može koristiti odobrenje.

10. Oznaka P10 Izdavanje korektivnog računa (storniranje/ispravak računa)

Navedeni proces uključuje izdavanje novog računa kojim se ispravlja pogreška u prethodnm, poput netočnih iznosa, popusta, količina ili uvjeta. Ovaj račun može biti pozitivan ili negativan. Postoje mnogi slučajevi kada je račun osporen i/ili možda treba biti ispravljen. Opisi proizvoda mogu biti pogrešni, količine se razlikuju od isporučenih, stope PDV-a su se izmijenile, itd.

Osporen račun može biti ispravljen na slijedeći način:

1. Osporeni račun može biti zamijenjen u cijelosti na način da se prvo pošalje identično odobrenje ili račun u kojem su količine, iznosi stavki i ukupni iznosi negativni te nakon toga slanje ispravnog računa

2. Alternativno, račun, odobrenje ili negativni račun može biti poslan s razlikama u količinama i iznosima između ispravnog računa i osporenog računa. Takav različit korektivni račun ili odobrenje može sadržavati stavke koje u potpunosti kompenziraju stavke osporenog računa s ispravljenim stavkama. Korektivni računi i odobrenja se trebaju odnositi na izvorni račun.

11. Oznaka P11 Izdavanje djelomičnog i konačnog računa

U industrijama poput građevinske, gdje se rad odvija u fazama, mogu se izdavati parcijalni računi tijekom izvođenja rada, a završni račun obuhvaća sve usluge ili robu i može uključivati iznos PDV-a koji nije bio uključen u prethodne račune. U nekim slučajevima zahtjevi za plaćanje unaprijed ne navode iznose PDV-a već se navode samo na završnom računu. Završni račun se odnosi na parcijalne račune.

12. Oznaka P12 Samoizdavanje računa

U procesu samoizdavanja računa (self-billing) Kupac šalje račun Prodavatelju. I Kupac i Prodavatelj zadržavaju svoj odnos tako da je račun i dalje izdan u ime Prodavatelja. Prema Direktivi 2006/112/EC, račun će biti označen kao samoizdavajući račun i zahtjevi navedeni u članku 224 Direktive moraju biti zadovoljeni. Samoizdavanje računa zahtijeva prethodni dogovor između Prodavatelja i Kupca, te jasno definirane procedure za prihvaćanje računa od strane obiju strana.

13. Oznaka P99 Poslovni proces koji definira kupac

Proces definiran od strane kupca.

Kako biste eRačune slali i primali putem PANTHEON-a, uslugu eRačun možete ugovoriti sa sljedećim informacijskim posrednicima:

• mer (Moj-eRačun)
• Fina
• ePoslovanje – PONDI
• ZZI.

Digitalni certifikat je certifikat izdan od strane pružatelja usluge povjerenja / kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja u Republici Hrvatskoj, a koji se koristi za potpisivanje fiskalizacijskih poruka i pri razmjeni eRačuna za potpisivanje poruka u kojima se šalje eRačun.

Odnosno, XML poruke zahtjeva u Fiskalizaciji 1.0 mogu se potpisivati aplikacijskim certifikatima izdanima od strane pružatelja usluga povjerenja/pouzdanih pružatelja usluga povjerenja u Republici Hrvatskoj uz obvezan OIB (članak 10. Zakona o fiskalizaciji). Isti certifikat se može koristiti i za potpisivanje eRačuna.

Klasifikacija roba i usluga 2025. (KPD 2025.) je središnja klasifikacija proizvoda i statistički standard koji se koristi za prikupljanje i objavu podataka koji zahtjevaju razinu proizvoda, a usklađena je sa Statisitičkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Europske unije.

Do kraja 2025. potrebno je povezati listu roba i usluga sa KPD 2025., a samo pretraživanje je dostupno putem KLASUS aplikacije na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Kako ćemo odabrati ispravnu KPD oznaku?

Za svaku stavku eRačuna moramo odabrati odgovarajuću KPD oznaku sljedećim redoslijedom:

1. biramo sektor (ovisno o registriranoj djelatnosti koju obavljamo)
2. ukoliko se radi o nekoj drugoj djelatnosti (npr. prefakturiramo troškove), biramo sektor u kojemu se nalazi ta usluga
3. u izabranom sektoru biramo odgovarajuću oznaku KPD proizvoda ili usluge, a akoe nema točne oznake biramo najsličniju
4. ako se i dalje ne može pronaći odgovarajuća KPD oznaka, tada se moramo obratiti Državnom zavodu za statistiku na mail: kpd@dzs.hr 

Smijemo li imati svoju internu šifru za KPD oznaku?

Ne. Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) ne propisuje šifriranje proizvoda i usluga već propisuje obvezu iskazivanja KPD oznaka uz svaku stavku eRačuna. Poduzetnik može označiti proizvode različiim internim šiframa no važno je naglasiti da u eRačune i u fiskalizacijsku poruku ne ulaze ove interne šfre već isključivo KPD oznaka kako je propisano Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025.

Što ako istu robu izdajem iz veleprodaje i maloprodaje? Ima li takva roba istu ili različitu KPD oznaku?

KPD oznake su vezane isključivo uz eRačune koji se izdaju drugim poduzetnicima, iz veleprodaje ili maloprodaje.

Ako se eRačun izdaje iz veleprodaje, tada se KPD oznake moraju vezati uz djelatnost veleprodaje, a ako se izdaje iz maloprodaje tada su KPD oznake vezane uz djelatnost maloprodaje.

To znači da ako iz maloprodaje izdajemo eRačun drugom poduzetniku za npr. svježe voće i povrće, koristi ćemo KPD oznaku za prodaju na malo (47.21.01) koja se razlikuje od KPD oznake za prodaju voća i povrća na veliko (46.31.01).

Moram li KPD oznake unositi i kada radim financijska odobrenja?

Prilikom izdavanja financisjkih odobrenja se ne iskazuje KPD oznaka uz stavku računa jer je riječ o poslovnom procesu P9 i vrsta dokumenta odobrenja šifre 381.

Upute možete pronaći na UserSite korisničkim stranicama.

Za dodatna pitanja, molimo vas da nas nazovete na 01 3535 595 ili pišete na pomoc@datalab.hr