Poslovanje izvan granica – poslovnice i međunarodno poslovanje

29. 8. 2018. | Blog HR, Novosti, Opće teme, Poduzetnički kutak |

Koliko puta se u razgovorima poslovnih ljudi čuje rečenica poput ove: „Otvaramo tržište Slovenije ili otvaramo tržište Mađarske“, u smislu planiramo proširiti poslovanje na to tržište? Često se u takvim razgovorima čuje i ključno pitanje „Koliko smo spremni od svega odustati ako pothvat ne uspije?“

Zašto je ovo ključno pitanje? Vrlo jednostavno: zato što je teško. Zapravo, više je komplicirano nego što je teško, ali krenimo redom.

 

Što je međunarodno poslovanje?

U svojem najjednostavnijem obliku, međunarodno poslovanje možemo definirati kao „ekonomsku aktivnost izvan granica države“. Ovo uključuje sve komercijalne transakcije između pojedinaca, tvrtki i vlada između dvije ili više zemalja.

Međunarodno poslovanje zato sa sobom donosi niz izazova vezanih uz prekogranične transakcije, kulturne razlike i poslovne (ali i međuljudske) odnose.

 

Internacionalno i globalno

Riječ internacionalno odnosno međunarodno zapravo implicira odsustvo sličnosti između „domaćeg“ i „stranog“ tržišta i ovdje je fokus najčešće na razlikama umjesto na sličnostima. Nadalje, pod međunarodno poslovanje se također mogu uključiti i izazovi s kojima se suočavaju ljudi iz različitih naroda i kultura kada žele poslovati zajedno. I zaista, postoje mnoga pitanja koja se pojavljuju zbog različitih nacionalnih valuta, načina trgovine i kulturnih i vrijednosnih sustava.

S druge strane istog novčića, riječ globalno u usporedbi s međunarodnim, implicira uniformnost te naglašava sličnosti, a ne razlike. Globalna povezanost omogućena razvojem komunikacijskih tehnologija i masovnih transportnih sustava ima veliki utjecaj na pojedince, organizacije i prirodu poslovanja jer se fokusira na ono što je svima zajedničko, isto.

Bez obzira na to je li u pitanju internacionalizacija ili globalizacija, svakako u obzir treba uzeti i sličnosti i različitosti načina na koji svaki pojedinac ili organizacija razumije svijet oko sebe.

 

Tvrtke koje posluju na međunarodnoj razini

Bez obzira na pojedince koji obavljaju međunarodne transakcije postoje:

  • Mala i srednja poduzeća (MSP)
  • Multinacionalne tvrtke – one čine 70% svjetske trgovine.

MSP i multinacionalne tvrtke definirane obujmom njihovih komercijalnih aktivnosti, isporučuju vrijednost na osnovi poslovnih aktivnosti i u međunarodnom i u multinacionalnom kontekstu. Ove aktivnosti se grubo mogu podijeliti u proizvodne i marketinške.

Lanac vrijednosti međunarodnog poslovanja je zapravo veza između više lanaca vrijednosti koji zajedno čine mrežu za ostvarivanje poslovnih ciljeva preko granica država.

Na primjer: razmislimo samo o lancu vrijednosti Starbucks-a kako bi se popila šlica kave – to je ta kompleksnost međunarodnog poslovanja!

 

Obujam međunarodne trgovine i vodeće zemlje izvoznici na svjetskoj razini

Obujam međunarodne trgovine je iznimno velik. Pogledajte samo neke od statistika.

Na donjoj slici možete vidjeti top 20 zemalja izvoznika na svjetskoj razini u 2017. godini. Kina je na prvom mjestu s vrijednošću izvoza od oko 2.3 trilijuna dolara. Vodeća zemlja uvoznik je SAD s vrijednošću uvoza oko 2,25 trilijuna dolara.

Kina vodi u izvozu, a prate je SAD (1,58 trilijuna dolara) i Njemačka s 1,05 trilijuna dolara.

Vrijednost robe koju Kina izvozi imala je jako velik rast u periodu od 2002. do 2014. godine. 2002. godine vrijednost je bila oko 327 milijardi dolara i do 2012. je porasla na 2 trilijuna dolara.

 

Također, ako pogledamo trend rasta obujma globalne trgovine od 1950. do 2016. godine u milijardama dolara vidimo da je globalni izvoz 2016. godine dostigao vrijednost od oko 15,96 trilijuna dolara.

 

Globalna trgovina se odnosi na razmjenu kapitala, robe i usluga između različitih zemalja i teritorija.

Do danas obujam međunarodne trgovine na svjetskoj razini raste kako trgovinske barijere sve više nestaju. I taj trend će se nastaviti i u budućnosti.

 

Utjecaj makro okruženja

Početak trenutne ere povećane ekonomske globalizacije obilježava kreiranje institucije Breton-Woods s kraja Drugog svjetskog rata. Ova institucija je postavila temelj za Međunarodni Monetarni Fond, Svjetsku Banku i Svjetsku Trgovinsku Organizaciju. Ova institucija i njeni suvremeni ekvivalenti su tražili način da smanje barijere u međunarodnoj trgovini robom, uslugama i kapitalom.

Ipak, ekonomska globalizacija nije uspjela obuhvatiti cijelu sliku s aspekta utjecaja procesa globalizacija na države. Stoga se posebna pažnja posvećuje i društvenim i političkim efektima globalizacije.

Dakle, promjene u eksternom okruženju pokreću promjene koje za posljedicu imaju utjecaj na performanse tvrtke.

Neke od najznačajnijih promjena su:

  • Ubrzana globalizacija
  • IT revolucija
  • Povećanje ekonomske i političke moći Kine, Indije i Rusije
  • Trgovinske aktivnosti država poput Australije, Brazila, Kanade, Singapura i Južne Koreje
  • Dominantno sudjelovanje servisne industrije (68%) u ukupnom svjetskom dohotku (Gross World Product)
  • Utjecaj međunarodnih institucija kao što su STO i EU
  • Uspostavljanje novih ekoloških pitanja kao što su klimatske promjene na političke i nacionalne vlade i druge svjetske agencije

Tumačenje ovog makro okruženja je neprekidan utjecaj na međunarodno poslovanje i upravljanje. Nove prilike i prijetnje se pojavljuju svakodnevno, a neke i vrlo iznenada!

Predviđanje obujma i prirode promjene, zajedno s potencijalnim utjecajem na poslovnu budućnost će u budućnosti biti česta tema sastanaka odbora.

 

Ključne teme međunarodnog poslovanja

Kao što je vidljivo iz opisanog, obujam međunarodnog poslovanja je vrlo širok i različit te je zbog toga važno prvo pristupiti ovoj temi iz jedne opće i šire perspektive, a tek onda ju sagledati iz ugla upravljanja poslom.

Opći pogled bi svakako trebao obuhvatiti globalizaciju, usporedno rangiranje država, međunarodne trgovinske faktore konkurentnosti i barijere, međunarodni monetarni sustav te vrlo važnu dinamiku kultura koje utječu na prekogranično poslovanje.

Također, vrlo je važno posvetiti dužnu pažnju internim pokretačima međunarodnog poslovanja u skladu s opcijama za efikasan i efektan ulazak na strano tržište.

Strateška perspektiva bi svakako trebala uzet u obzir i ključne informacije za planiranje međunarodnog poslovanja.

 

Širenje izvan granica vlastitog tržišta uz PANTHEON – kako s poslovnicama?

Jasno je, iz svega gore navedenog, da je ogroman posao pred tvrtkama koje namjeravaju svoje poslove širiti izvan granica vlastite države.

Ključni izazov je kako efikasno upravljati ovim procesom. Lokalni uredi imaju svoje budgete i management, specifičnosti lokalnog tržišta te drukčiju razinu troškova, ali i prihoda.

Lokalnim uredima treba upravljati centralizirano. Treba koordinirati aktivnosti, budgete, troškove, očekivane prihode i sl., a usput zadržati mogućnost lokalnih ureda da se samostalno razvijaju i brzo prilagođavaju novim lokalnim tržišnim uvjetima.

U ovom procesu može pomoći kvalitetan poslovni softver. PANTHEON je u ovom trenutku spreman za više od 10 tržišta regije s trendom daljnje lokalizacije.

To tvrtkama omogućava da centralizirano upravljaju resursima kako matične tvrtke, tako i svih njenih tvrtki-kćeri na bilo kojem tržištu kroz isto korisničko sučelje i isto korisničko iskustvo. S poslovanjem u oblaku je to još jednostavnije.

Imate li vi iskustva sa širenjem van granica vlastitog tržišta i s kojim izazovima ste se susretali kada ste otvarali poslovnice?

untitleddatalabDatalab tim

Simboličnim potpisom želimo obuhvatiti sve pojedince, zaposlenike, suradnike, partnere i korisnike s kojima svakodnevno učimo, stječemo i razmjenjujemo iskustvo, znanje, probleme i rješenja. Bez svih njih zajedno svega ovoga ne bi ni bilo. Čitajte nas redovito i javite nam koje vas teme i informacije zanimaju! Jer danas više nego ikada vrijedi: kad imaš informaciju, imaš moć. Ekipa Datalaba svoje znanje dijeli s vama! Podijelite i vi dalje…

X