Što (ni)je poslovanje „u oblaku“?

May 3, 2018 | Novosti, Opće teme, Poduzetnički kutak, Poslovna rješenja |

 „Mnogi ljudi ne vode računa o svom novcu sve dok ga skoro ne potroše
– drugi isto rade sa svojim vremenom. 

- Johann Wolfgang von Goethe

Cloud tehnologija ili poslovanje „u oblaku“ još uvijek ne nalazi svoju potpunu primjenu na hrvatskom tržištu. Nepoznavanje prednosti ovog alata za npr. računovodstveno poslovanje, samo je jedan od razloga nedovoljne primjene suvremenih tehnologija za modernizaciju tvrtki.

Data-centarodnosnopodatkovni centar[1] ​predstavlja posebno izgrađene objekte ili prostorije u objektima koji se koriste za smještaj računalnih sustava i njihovih komponenti, kao što su telekomunikacije i sustavi za pohranu podataka. Sastoje se od izvora napajanja, komunikacijskih kablova, instrumenata za kontrolu stanja u prostoriji i sigurnosnih uređaja te samih uređaja (servera i slično) na kojima se nalaze ključne poslovne aplikacije ili baze podataka.

Kada govorimo o računalstvu u oblaku[2] ​ , usluge možemo podijeliti na tri osnovna tipa: infrastrukturu (engl. infrastructure as a service ili IaaS), platformu (engl. platform as a service ili PaaS) i softver (engl. software as a service ili SaaS).

Poslovanje „u oblaku“ zahtijeva određenu IT infrastrukturu, podjednako kao i „inhouse“ IT sistem. Osnovna razlika je da se kod poslovanja „u oblaku“ IT aktivnosti, ali i aktivnosti korisnika (npr. usluge računovodstva „u oblaku“) premještaju s jedne lokacije i davatelja usluga, na više različitih lokacija i davatelja usluga, koji istovremeno koriste zajedničke IT resurse, u skladu s odgovarajućim obimom iznajmljenih usluga i ovlaštenjima koja imaju pri tome.

Uobičajeno je da se poslovanje „u oblaku“ smatra outsourcingom tj. kao unajmljena usluga. Poslovanje „u oblaku“ ne mora biti isključivo outsourcing. To je prvenstveno odgovarajući IT sistem i način rada koji si kao vlastiti tj. „inhouse“ koncept mogu priuštiti velike tvrtke (korporacije i sl.). Kako ulaganje u vlastitu IT infrastrukturu potrebnu za poslovanje „u oblaku“ nije financijski isplativo s gledišta MSP[3], ovi se alati na tržištu mogu pod odgovarajućim uvjetima unajmiti kao konkretna usluga, npr. računovodstvo u oblaku.

Potreba za sve bržom modernizacijom i sve većom specijalizacijom poslovanja, u kombinaciji s racionalnom upotrebom (ne)materijalnih resursa, dovela je do inoviranja poslovnih i IT koncepata odnosno izgradnje odgovarajuće IT infrastrukture, korisničkih odnosa i drugih pratećih usluga „u oblaku“. Kontinuirano ulaganje, prvenstveno financijskih resursa, u digitalizaciju poslovanja postaje sve veće opterećenje za tvrtke, stoga korištenje zajedničke IT infrastrukture kao iznajmljene usluge predstavlja efikasnije rješenje za: tvrtke korisnike usluga i davatelje usluga (datacentre, vlasnike softvera, računovođe, konzultante, banke, medije itd.).

U suvremenom okruženju sve više kao pojedinci, npr. korisnici bankarskih usluga, koristimo prednosti poslovanja „u oblaku“. Kao profesionalci, npr. računovođe, u vlastitom poslovanju nedovoljno primjenjujemo ove prednosti. Za njih je potrebno izvršiti promjenu vlastitog načina rada od promjene softvera i IT infrastrukture do promjene u odnosima s klijentima s kojima smo uspostavili trenutni način rada, koji nije zasnovan na primjeni cloud tehnologija.

Poslovanje „u oblaku“ nije teško razumjeti i primijeniti. Nažalost izostaje njegova veća praktična upotreba, iako ono ima brojne (financijske) prednosti. Najčešće su razlozi prvenstveno financijske prirode npr. odgovarajući interesi postojećih davatelja usluga koji ne žele da prave potrebne promjene u vlastitom poslovanju postaju osnovni „otpor“ promjenama. U tim okolnostima, osnovni izgovor ili kontra argumenti za poslovanje „u oblaku“ najčešće se navode sigurnosni aspekti poslovanja „u oblaku“ npr. zaštita i tajnost podataka pri poslovanju „u oblaku“. Sigurnosni aspekti poslovanja podjednako su prisutni u svim IT infrastrukturnim rješenjima, a ne samo „u oblaku“.

Nadalje, decentralizacija rada koja je jedna od osnovnih prednosti poslovanja „u oblaku“ postaje „opasnost“ npr. za računovođe koji ne žele promijeniti trenutni softver jer su naučili koristiti rutinske aktivnosti unosa podataka, ali nemaju istovremeno i analitičke vještine potrebne za svrsishodnu upotrebu podataka za npr. financijsko savjetovanje klijenata.

Iz samo 2 navedena primjera „otpora“ koji mogu nastati zbog promjene trenutnog načina poslovanja na poslovanje “u oblaku“, lako se može uočiti da je poslovanje „u oblaku“ puno više od samog IT koncepta, jer uključuje i umrežavanje poslovnih ljudi, kao i njihov rad (zajednički ili pojedinačni) „u oblaku“.

Pripadam grupi pobornika primjene Cloud tehnologija i smatram da je prvo neophodno izgraditi kvalitetne relacije na međuljudskoj razini, a zatim iste osuvremeniti na razini primjene novih tehnologija za poslovanje „u oblaku“. Bez obzira koliko financijskih resursa ulagali u Cloud tehnologije, istovremeno je neophodno da se ulože i vremenski resursi u kvalitetnu poslovnu komunikaciju koja je neophodna za poslovanje „u oblaku“.

Poslovanje „u oblaku“ omogućava više različitih modela poslovnog povezivanja i integracije različitih poslovnih sistema, što dovodi do sinergijskih efekata koji se manifestiraju i u financijskim rezultatima tvrtke. Na koji način će se tvrtke odlučiti na korištenje prednosti poslovanja „u oblaku“ za kreiranje dodatne vrijednosti, ovisi prvenstveno o stupnju spremnosti menadžmenta na inovaciju vlastitog poslovanja.

Razvoj tehnologija napreduje brže od njihove praktične primjene. Upotreba neadekvatnih IT alata ili zastarjelih tehnologija ima svoje nedostatke, prije nego prednosti za tvrtke. Osnovni nedostatak je niska razina produktivnosti rada odnosno neučinkovitost poslovanja. S druge strane, upotreba cloud tehnologija omogućava veći stupanj decentralizacije poslovanja tvrtki. Radno intenzivne tvrtke odavno su postale financijski neisplative, a automatizacija poslovanja i tvrtke budućnosti su aktualni poslovni trend. Hoće li vaša tvrtka koristiti prednosti poslovanja „u oblaku“ ili zastarjele tehnologije koje konzumiraju velike vremenske resurse, a to znači i veći angažman kadrova od optimalnog, ovisi o tome kako upravljate, ne samo financijskim, nego svim tvrtkinim resursima.

[1] Izvor:  http://www.pck.hr/faq/

[2] Izvor:  https://www.bizit.hr/koliko-je-poslovanje-u-oblaku-doista-sigurno/

[3] Op.a. Mala i srednja poduzeća

lejla-softic

Autor: Lejla Softić, dipl.oec.  –  SoftConsulting s.p. 

Smatra da razvoj karijere bez kontinuiranog ulaganja u osobni razvoj i unapređenje znanja i vještina nije moguće postići u 21. stoljeću. Konstantno usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina podjednako je važno, za uspješnu karijeru, koliko je značajno disanje za naš život i zdravlje.

X