Prednosti uslužnog vođenja za timsku suradnju

May 2, 2019 | Blog HR, Novosti, Opće teme, Poduzetnički kutak

“Vođe odlučuju brzo i sigurno, zato i jesu vođe.”

- Napoleon Hill

 

Postoji više različitih stilova vođenja suradničkih timova. Svaki od stilova vođenja u praksi se potvrđuje na istovjetan način odnosno kao odgovor na pitanje: je li suradnički tim (ne)uspješan? Suvremeni pristup vođenju uspješnih timova podrazumijeva primjenu tzv. uslužnog vođenja (servant leadership). Prednosti primjene modela uslužnog vođenja su: povećanje produktivnosti i efikasnosti suradničkog tima, kvaliteta timske suradnje i poboljšanje komunikacije u timu. Sve ovo doprinosi harmoničnim međuljudskim odnosima u tvrtki, kreiranju ‘zdrave’ organizacijske kulture i zadovoljstvu zaposlenika.

 

Što je uslužno vođenje?

Uslužno vođenje je suvremena filozofija menadžmenta čiji autor je Robert K. Greenleaf. Ona zagovara vođenje koje počiva na potrebama zaposlenika. Drugim riječima, smatra se da tvrtka postoji jednako zbog potreba zaposlenika, koliko i zaposlenici postoje zbog obavljanja posla u tvrtki. Za razliku od autokratskog stila vođenja, uslužno vođenje podrazumijeva inspiriranje suradničkog tima s ciljem njihovog usmjeravanja i razvoja ljudskih potencijala. Na taj način postiže se osobni rast zaposlenika, a tvrtka raste zbog sve većeg angažmana i (samo)motivacije zaposlenika.

Fokus uslužnog vođenja je na “služenju”, a ne na “vođenju” zaposlenika. Uslužni vođa brine se o potrebama suradničkog tima, na način da potiče dijalog i međusobno uvažavanje unutar suradničkog tima. Ovaj stil vođenja usmjeren je na 2 razine: ostvarenje ciljeva i potreba zaposlenika, uz istovremeno ostvarenje misije tvrtke.

 

Filozofija uslužnog vođenja

Filozofija uslužnog vođenja zasniva se na izjavi: “Ja služim”, koja je u suprotnosti s konvencionalnim shvaćanjem vođenja kao izjava : “Ja vodim”. Dvije osnovne odrednice filozofije  “Ja služim” su: služim jer sam vođa, i ja sam vođa jer služim.

Prva odrednica je čin altruizma i predstavlja praksu nesebične brige za dobrobit drugih ljudi. Prepoznavajući potrebe i potencijale zaposlenika uslužni vođa vodi suradnički tim na način da prepoznaje njihove individualne sposobnosti i afinitete. Zatim ih kombinira s afinitetima i sposobnostima ostalih članova u suradničkom timu.

Sljedeća odrednica uslužnog vođenja je ambicija vođe da to istinski i bude, ali na način da pridonosi ostvarenju ciljeva i uspjehu zaposlenika, a ne samo za postizanje uspjeha tvrtke. Zadatak uslužnog vođenja je harmonizacija kolektivnih i individualnih ciljeva, odnosno njihovo uspješno postizanje. Osnovne osobine uslužnog vođe su: slušanje, empatija, uvjeravanje, konceptualizacija, predviđanje, upravljanje, predanost rastu ljudi i izgradnja zajednice (suradničkog tima).

 

Prednosti uslužnog vođenja

Kada je u tvrtki uspostavljena organizacijska kultura koja potiče timsku suradnju, primjenom uslužnog vođenja povećava se učinkovitost tima kroz:

  • odgovornost koja osigurava da svaki član tima postigne ciljeve koje je suradnički tim odredio,
  • osiguravanje odgovarajuće podrške i resursa za postizanje definiranih ciljeva,
  • sudjelovanje u samoevaluaciji, gdje suradnički tim oblikuje način na koji će se zajedno prevladati eventualni problemi,
  • poticanje suradnje sagledavanjem cjelokupnog suradničkog tima i utvrđivanjem rade li zaposlenici zajedno učinkovito,
  • jasno komuniciranje, jer se svi članovih suradničkog tima međusobno dobro razumiju,
  • adekvatno vrednovanje i uvažavanje suradničkog tima, prvenstveno kroz ohrabrenje i afirmaciju kao primarno sredstvo pomoću kojeg uslužno vođenje razvija ljudske potencijale.

 

Zaključak

Primjena uslužnog vođenja u tvrtki može izgledati kao ideal. U odnosu na konvencionalno vođenje, suvremeni pristup učinkovitom vođenju suradničkih timova podrazumijeva da vođa ima izraženu visoku razinu emocionalne inteligencije i razvijene “meke” vještine (soft skills).

Uslužno vođenje svoj autoritet zasniva na izgradnji povjerenja u suradničkom timu, na način da su potrebe suradničkog tima na prvom mjestu. Zatim ih osnažuje i pomaže im da rastu i uspiju: kao pojedinci i kao članovi suradničkog tima. Kada se članovi suradničkog tima usredotoče na potrebe drugih, događaju se velike promjene. Zaposlenici se međusobno “služe” jedni drugima, a razina brige i povjerenja u suradničkom timu se značajno povećava. Na taj način, model uslužnog vođenja postaje model uslužnog timskog rada, zasnovanog na usluživanju internih i vanjskih klijenata.

Osnovni razlozi za primjenu uslužnog vođenja pri timskom radu su:

  • ubrzani tempo poslovanja,
  • povećanje složenosti posla,
  • planiranje razvojnih potreba tvrtke,
  • unapređenje sposobnosti vođenja te
  • očekivanja zaposlenika pri razvoju karijere.

Suvremeni vođe suočavaju se s promjenama brže nego ikad, ali metode koje su korištene za njihovo osposobljavanje nisu se dovoljno brzo razvijale i/ili ne obuhvaćaju načine upravljanja promjenama u dinamičnom i izazovnom poslovnom okruženju. Otuda i potreba za primjenom koncepta uslužnog vođenja u suvremenim tvrtkama.

Potreba za većim stupnjem povjerenja, timskom suradnjom i organizacijskom kulturom usmjerenom na klijenta (vanjskog i internog), zahtijeva od suvremenih tvrtki da se na svim organizacijskim razinama, a ne samo na strateškoj razini, primjeni koncept zasnovan na principima uslužnog vođenja i na taj način osigura poslovni napredak.

lejla-softic

Autor: Lejla Softić, dipl.oec.  –  SoftConsulting s.p. 

Smatra da razvoj karijere bez kontinuiranog ulaganja u osobni razvoj i unapređenje znanja i vještina nije moguće postići u 21. stoljeću. Konstantno usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina podjednako je važno za uspješnu karijeru koliko je značajno disanje za naš život i zdravlje.

X