Značenje kreativnih ideja i razvoja ljudskih potencijala u holističkom pristupu marketinškom konceptu organizacije

16 kol 2016

 

Ljudske kreacije i ideje nepresušne su za one koji imaju takav izričaj[1], kreativni naročito. Također, oni koji nisu “skloni” ovome, u nedostatku vlastitih kreativnih sposobnosti, veoma lako će biti spremni i “tuđe” kreacije/ideje proglasiti “presušenim”. Pokušajmo zajedno otkriti[2] zašto je to tako?

 

Definicije pojmova: filozofija i poslovno-filozofska komponenta marketinga

Filozofija[3] se bavi proučavanje osnovnih, apstraktnih i općih problema vezanih za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju. Razlikuje se od ostalih načina rješavanja tih pitanja sa svojim kritičkim, općenito sistematskim pristupom i oslanjanjem na razložnom argumentu.

Riječ filozofija porijeklom je iz antičke Grčke: φιλοσοφία (philosophia) što znači “ljubav prema znanju”, “ljubav prema mudrosti”. S druge strane, poslovno-filozofska komponenta marketinga[4] upućuje nas na poseban način kreacije, postavljanja i realiziranja poslovne aktivnosti gospodarskih i negospodarskih subjekata. Također, poslovna filozofija marketinga nas upućuje i na jedan integralan pristup u kreiranju, postavljanju i realiziranju aktivnosti u gospodarskom životu.

Znači, ako filozofski pristupamo životu, a ljudski život trebao bi biti najvrednija komponenta svake civilizacije, to ćemo kao oni koji se bave marketingom nastojati oplemeniti sve s čime se susrećemo tijekom našeg životnog ciklusa, kao pojedinci i kao organizacije. Zašto?

 

Što je to holističko u kreacijama inteligentnih biznisa?

Da je kreativnost način života, barem kod marketinških stručnjaka ne bi trebalo biti neki “problem”. Međutim, kada pokušavate holistički sve to pojednostaviti i uvezati u inteligentni biznis nailazite na pregršt (ne)potrebnih izlaganja i pojašnjavanja, odnosno “davanja” odgovora na pitanja: što i zašto?

Najkraće, holistički pristup u kreacijama inteligentnih biznisa znači da je njihov produkt rezultat umnog, a ne fizičkog rada; čine ljudi, koji upravljajući odgovarajućim poslovnim procesima i primjenjujući suvremene tehnologije, pri tome ne zaboravljajući na potrebe organizacije koja je ujedno i društveno odgovorna te kroz raznovrsne sponzorske programe kreiraju promjene, koje nadalje doprinose razvoju infrastrukture, koja je u funkciji cjelokupne zajednice, a tu uključujemo i “državni aparat”, osigurava pravovremene podatke važne za upravljanje onih istih ljudi s početka ovog obrazloženja.

Jednostavnije, ako nemate namjeru izgraditi sustav koji će funkcionirati na principima “košnice pčela“ koje su prirodnim putem razvile gotovo savršenu organizaciju života i rada, nemojte niti pokušavati razmišljati na temu holističkog u kreacijama inteligentnih sustava.

Također, ako kroz holistički pristup marketingu ne razvijete, kao organizacije, vlastiti etički kodeks kao skup pravila i standarda ponašanja kojih se moraju pridržavati svi zaposlenici poduzeća, ali i uprava koja formalno pravno donosi kodeks, to vaš etički kodeks neće biti od velikog značaja za poslovanje poduzeća i društva u cjelini. Zašto? Zato jer će samo organizacije koje posluju etično biti prepoznate na tržištu kao poželjni partneri: potrošačima i poslovnim subjektima te biti shvaćene kao društveno odgovorne organizacije.

Poštivanje ovih marketinških principa naročito je važno kod organizacija koje razvijaju vlastite biznise na virtualnim tehnologijama, mada ništa manje niti kod ostalih inteligentnih biznisa, bez obzira na gospodarski sektor u kojem djeluju. Također, na ovom mjestu se ne smije zaboraviti niti na interni marketing – kroz koji su napori poduzeća usmjereni prema zaposlenicima s ciljem izbora, motiviranja i zadržavanja najboljih ljudi koji će obavljati svoje poslove na najbolji mogući način. Slijedi i odgovor na pitanje: zašto?

 

Zašto su ulaganja u razvoj ljudskih potencijala bitna za marketing?

Praktično radeći to čime se bavim, te pojašnjavajući poglavlja koja opisuju nešto što se zove “marketing strategija”, najčešće dobijem odgovor/povratnu informaciju: “Aha, marketing” i želju da se prijeđe preko istog što prije. U takvim trenucima, skupim snage i “hrabrosti” te se suprotstavim svim raspoloživim “soft” kapacitetima vlastite ličnosti, kako bi zaustavila brz “prelazak” preko istog.

Lakše bih “prelazila” preko ovog poglavlja, ako bih raspolagala s BI alatima u organizacijama! Ali, iako to želim i kontinuirano radim na tome da što više “pričam” jednostavnim jezikom tj. da koristim skraćenice tipa: BI, IT, CRM, MGT…i dalje nailazim na zid šutnje koji bi se mogao nazvati i nerazumijevanje. Upravo zbog toga, kontinuirano ulažem napore, čak i kroz ove partnerske aktivnosti, kako bismo zajedno pojasnili što je moguće široj publici odgovor na pitanje: zašto je potrebno ulagati u razvoj ljudskih potencijala i zašto je to bitno za marketing?

Naime, svjesna sam da su ulaganja u infrastrukturu, bez obzira kojom se djelatnošću bavili, bitna. Ali, da li nam se ta “tradicionalni” koncept ulaganja u infrastrukturu ponekad dovoljno “isplati”? Mišljenja sam kao netko tko je zagovornik ravnoteže u svemu, pa tako i u biznisu, da je upravo marketinška logika ta potrebna veza koja će omogućiti ravnotežu između infrastrukturnih ulaganja i ulaganja u ljudske potencijale, a kako bi očekivani rezultati bili na vrhu organizacijske piramide vidljiviji i precizniji, naročito za neophodne cikluse odlučivanja u budućim fiskalnim i/ili obračunskim periodima.

 

Treba li ulagati u razvoj kreativnih ideja i ljudske potencijale?

Ako promatramo koncept društvenog marketinga[5] koji se temelji na društvenoj odgovornosti i brizi o zaštiti okoliša, ograničenim prirodnim (pa samim time i ljudskim) resursima, “brzom” rastu stanovništva i dr., organizacije imaju za cilj ostvariti ravnotežu između profita poduzeća, želja potrošača i zahtjeva društva. Nadalje ukoliko ne postoje hrabri pojedinci koji, u pravilu, krče puteve koji nisu još uvijek “utabani”, znači tržišni lideri, njihova osnovna zadaća, ali i obaveza prema ovom konceptu, mora i treba biti ulaganje u razvoj vlastitih kreativnih ideja i ljudskih potencijala koji će postati autori tih djela.

Na ovom mjestu i u ovom trenutku želim još jednom naglasiti značenje promatranja ekonomske kategorije nematerijalne imovine u budžetima organizacija, gdje je ranije konstatirano da je cjelokupna bilanca organizacije njen marketinški budžet. Nadalje, analitičar u kreativcu dodatno će se (za)pitati: “Kako upravo oni, koji po mom skromnom mišljenju, izuzetno agresivno naglašavaju vlastitu “veličinu”, nedovoljno ulažu upravo u razvoj vlastitih kreativnih ideja i vlastitih ljudskih potencijala.

Pričati priču “na sav glas” o veličinama, čak i kroz slogane koji bi trebali imati motivirajući efekt na okruženje, malo je degutantno u uvjetima kada su isti ostvareni na račun šire društvene zajednice i tuđeg kapitala u istoj. Kako u takvim uvjetima potaknuti da materijalno “najbogatiji” slojevi shvate da bez plemenitih misli i ljudi koji aktivno rade na njegovanju istih nema prosperiteta.

Naime, ako se jedan sektor ili bolje rečeno gospodarska grana sa svojim uspjesima “odvoji” od svih ostalih djelatnosti, trebala bi se zapitati: po čemu smo mi tako “uspješni”? Jer uspješni bi trebali biti nosioci prosperiteta, ali to u ovom primjeru nije slučaj. “Uspješni” radije smatraju da su uspjeli u svojim ciljevima I planovima, bez da se osvrnu i pogledaju, kroz malo širu društvenu perspektivu, je li taj uspjeh realan i jesu li na takvim osnovama zasnovani njihovi poslovni ciljevi i planovi. Kada se to spozna, tada će se pokrenuti ulaganja u razvoj kreativnih ideja i ljudskih potencijala kao autora istih.

 

Ne ulagati u ljude, naročito u one koji su kreativni, prije ili kasnije, za društvene organizacije i društvo u cjelini, znači da će stanje duha i duhovnosti biti (ispod)prosječno. Također, očekivati od ispod(prosječnih) resursa da stvaraju nad(prosječne) rezultate nije moguće. Što je onda potrebno učiniti? Za početak, nužno je pojasniti odgovarajućem broju ljudi, naročito upravljačkim strukturama ili svima onima koji su se “upustili” u “pustolovno” upravljanje organizacijama, da zgrade bez ljudi u njima ne vrijede: na tržištu i općenito. Kako onda postići punu vrijednost ili još bolje ravnotežu tj. pravu mjeru između: fizičkog (opipljivog) i duhovnog (neopipljivog)? Najjednostavnijim riječima rečeno: važno je početi ulagati u razvoj ljudskih potencijala.

Kako postoji i malo šira literatura, od obavezne “stručne” literature, ali i potreba aktivnog slušanja i “osluškivanja” tržišta te onoga što se na istom “govori” i događa, to ću zaključiti da “ipak” postoje zakoni koji nalažu ljudima da ulažu u (ne)formalnu edukaciju i sve što predstavlja duhovnu nadogradnju društva. Ako organizacijska kultura nije sklona “fleksibilnom”, može se reći, filozofskom pristupu u prihvaćanju značenja neobvezujućih zakona, onda će efekti primjene takvih zakona izostati.

Gledajući dijalošku emisiju, s više umnih glava, bila sam pozitivno iznenađena i ohrabrena zaključkom i izjavom najmlađe osobe u tom timu, koji je na jednostavan način prezentirao bit problematike ljudskog stvaralaštva, razvoja civilizacija, društvenih sustava i svega što nekada znanost i ljudi znaju zakomplicirati. Ne izdvajajući iz tog “bespotrebnog kompliciranja” sebe, iako nastojim zadržati dozu jednostavnosti u svemu što radim, priznat ću da sam bila inspirirana jednostavnošću izjave, mladog umjetnika, da kroz vlastitu interpretaciju njegovog pogleda na ovu temu zaključim: obrazovanje gradi društvo, ali umijeće iz srca gradi čovjeka!

 

[1] Op. a. iskaz, jednostavna ili složena jedinica jezika koja odgovara globalnom iskustvu, koja izražava globalno iskustvo – Izvor: http://www.hrleksikon.info/definicija/izricaj.html  

[2] Op. a. glagol(1.2) Pronaći što nova.- Izvor: http://hr.wiktionary.org/wiki/otkriti 

[3] Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija  

[4] Izvor: http://www.scribd.com/doc/27278679/1/MARKETING-KAO-POSLOVNA-FILOZOFIJA-SUSTAV-l-FUNKCIJA 

[5] Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Marketing 

 

lejla-softic

Autor teksta: Lejla Softić, dipl.oec.  –  SoftConsulting s.p.  Smatra kako u 21. stoljeću nije moguće postići napredak u karijeri bez kontinuiranog ulaganja u osobni razvoj te unapređenje znanja i vještina. Konstantno usavršavanje, važno je za uspješnu karijeru, otprilike koliko i disanje za naš život i zdravlje.

Ne propustite poduzetničke novosti i savjete

Ako želite primati mjesečni newsletter s korisnim sadržajima iz naše poduzetničke baze znanja, molimo vas da ispunite obrazac.

X